Proljetnice - pokazatelji pH vrijednosti tla  

Proljetnice

§biljke kratkog dana§cvatu prije listanja šume§samoniklo rastu na različitim tlima, nadmorskim visinama te ekspozicijama 

Donje Međimurje

§aluvijalna nizina između rijeka Mure i Drave§naše mjerne postaje smještene su na području lokalne samouprave grada Preloga§na tlima rastu acidofilne, bazofilne te pH neutralne biljke§

Istraživačko pitanje

Postoje li oscilacije prisutnosti određenih vrsta proljetnica u ovisnosti o pH vrijednostima tla na šumskim staništima

Hipoteza

§Pretpostavljamo da svaka vrsta proljetnica kao i druge biljke imaju određeni raspon ekološke valencije za pH vrijednost tla

Metode istraživanja

§lociranje staništa proljetnica i označavanje istraživačke plohe§determiniranje vrsta proljetnica§uzorkovanje tla-18. ožujka 2023.§određivanje pH uzoraka tla §unos rezultata mjerenja u tablicu te analiza rezultata§unos u GLOBE bazu podataka

Prikaz i analiza podataka

Na temelju provedenih mjerenja (tablica 1.) primjećuju se neznatne razlike u pH vrijednostima tla na većini lokacija. Razlike u pH vrijednostima veće su na lokaciji Crkovljan (5,9 – 6,7) i na lokaciji Otok 1 (5,4 – 6,1) i Otok 2 (6,7 – 7,5). Na lokaciji Berek visibaba i mali zimzelen rastu na tlu pH vrijednosti 6,7, na lokaciji Cirkovljan 1, visibaba, kozlac, žarnjak, ljubičica i jaglac rastu na tlu pH vrijednosti 6,5, 5,9, 6,6, 6,7 i 6,6. Kod lokacije Oporovec 1, pavitina, visibaba i plučnjak rastu na tlu pH vrijednosti 6,7, 6,3 i 6,4, dok na lokaciji Otok 6, kozlac i visibaba rastu na tlu pH vrijednosti 7,8 i 7,5. Visibaba, plućnjak, jaglac i šupaljka na lokaciji Otok 1 rastu na tlu pH vrijednosti 6,1, 5,9, 5,4 i 5,8, a kod Čehovca, plućnjak, šupaljka, visibaba i jaglac rastu na tlu pH vrijednosti 6,2, 6,3 i 5,9. Na lokaciji Otok 2, visibaba i žuti pasji luk rastu na tlu pH 7,5 i 6,7, zatim na lokaciji Otok 4, s tlom pH vrijednosti 6,6 i 6,5, rastu visibaba, plućnjak, procjepak i jaglac te na lokaciji Otok procjepak raste na tlu pH vrijednosti 6,7. S obzirom na različite lokacije mjerenja, iz podataka je vidljivo da postoji razlika kod svih tala pa su najniže vrijednosti zabilježene na lokaciji Otok 1, a najviše na lokaciji Otok 5. Na tim lokacijama visibaba raste na tlu u rasponu od 6,1 do 7,5 pH vrijednosti, kozlac u rasponu od 5,9 do 7,8 pH vrijednosti, jaglac od 5,4 do 6,6 pH vrijednosti, plućnjak od 5,9 do 6,5 pH vrijednosti, šupaljka od 5,8 do 7,2 pH vrijednosti te procjepak u rasponu od 6,5 do 6,7 pH vrijednosti. Također je uočljivo da se od promatranih proljetnica, kozlac pojavljuje na tlima najvećeg raspona pH vrijednosti, a procjepak se pojavljuje na tlima najmanjeg raspona pH vrijednosti.

Koristeći program ArcGis, prikazane su udaljenosti između lokacija te smo zaključili da raspored lokacija nije utjecao na razlike u pH vrijednostima tla. Sve se lokacije nalaze u blizini rijeke Drave ili njenih mrtvica te se sve nalaze unutar šumskih ploha, a rubovi pojedinih šuma su u dodiru s poljoprivrednim zemljištem. Smatramo da je utjecaj kemijskih sredstava za zaštitu biljaka na proljetnice gotovo neznatan jer se poljoprivredno zemljište nalazi na aluvijalnim nanosima šljunka i pijeska koje je Drava nanijela kroz milijune godina iz Alpa. Rastresiti sloj tla nastao biološkim utjecajem je dubok od pola metra do jednog metra. Kemijska sredstva koja se koriste prskanjem za zaštitu biljaka su otopljena u vodi, a upijaju ih već spomenuti porozni aluvijalni nanosi šljunka i pijeska. Osim toga, u površinskim slojevima tla je tijekom zime voda smrznuta u obliku leda zbog niskih temperatura koje površinskom sloju tla sprječavaju gibanje vode. Obzirom na dobivene rezultate, zaključili smo da rijeka Drava nema preveliki utjecaj na pH vrijednosti tla tih lokacija.

Zaključci

Na osnovi rezultata istraživanja na području Preloga, zaključili smo sljedeće:

• proljetnice samoniklo rastu na blago kiselim, neutralnim i blago lužnatim tlima

• najveća kolebanja pH vrijednosti tla podnose kozlaci i visibaba, dakle imaju najširu ekološku valenciju u odnosu na pH vrijednost tla, dok se procjepak pojavljuje samo na malom broju istraživačkih lokacija

• ostale istraživane vrste podnose blago kisela, neutralna i blago lužnata tla

• za vrste proljetnica koje imaju široku ekološku valenciju za pH vrijednost tla, drugi čimbenici imaju jači utjecaj na njihovu rasprostranjenost

• na istraživačkim plohama Cirkovljan te Otok 1 i 2 određena su najveća kolebanja pH vrijednosti tla (0,8), što