Nacionalni,regionalni, parkovi prirode i strogi rezervati RH

Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene

Nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorsko- goranskoj županiji. Rezervat je proglašen 24. siječnja 1985.g. na površini od 1175 hektara. Najviši vrh Samarskih stijena iznosi 1302 m, a najviši vrh Bijelih stijena iznosi 1335 m.

Nacionalni park Brijuni

Brijunsko otočje i nacionalni park koji se smjestio u Istarskoj županiji sasatavljen je od čak 14 otoka i otočića. Sadrži brojne arheološke i kulturne lokalitete. Površina mu je tek 33,9 kilometara kvadratnih, no turistima je to omiljena destinacija tijekom ljeta.

Nacionalni park Plitvička jezera

Plitvička jezera proglašena su Nacionalnim parkom 8. travnja 1949. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modrozelenom vodom.

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Nacionalnim parkom proglašen je 9. lipnja 1999. 17. srpnja 2017. g. upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi kao dio zajedničke svjetske baštine zemalja pod nazivom Bukove prašume u Karpatim i drugim područijima Europe. Riječ je o 1289 hektara bukove šume.

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi

Hajdučki i Rožanski kukovi su skupina stjenovitih vrhova Velebita od kojih su neki visoki i do 200 metara. Hajdučki kukovi i Rožanski kukovi proglašeni su stogim rezervatom još 1969 godine. U tom strogom rezervatu dominiraju bukove šume od 1289 hektara.

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949 godine. Površina mu je 95 kilometara kvadratnih, a nalazi se na Velebitu. Jedan je od najpoznatijih i najzanimljivijih parkova Hrvatske zbog veličanstvene flore i faune Velike i Male Paklenice, koje su i dan danas gotovo netaknute i dobro očuvane.

Nacionalni park Krka

Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali. Status nacionalnog parka dobio je 24. siječnja 1985.godine.

Nacionalni park Kornati

Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji. Površina mu je 220 kilometara kvadratnih, a utemeljen je 1980.

Nacionalni park Mljet

Nacionalni park Mljet obuhvaća sjeverozapadni dio otoka Mljeta, koji se proteže područjem od 5375 hektara zaštićenog kopna i okolnog mor. To je područje 11. studenoga 1960. godine proglašeno nacionalnim parkom i predstavlja prvi institucionalizirani pokuđaj zaštite izvornog ekosustava na Sredozemlju.

Park Prirode Učka

Park Prirode Učka se nalazi u planinskom masivu Učke u Hrvatskoj, u blizini grada Rijeke i obuhvaća površinu od 160 četvornih kilometara. Park prirode je proglašen zaštićenim područjem 1999. godine. Blizina mora pogoduje specifičnoj klimi i bujnoj vegetaciji do vršnih predjela.

Park prirode Dinara

Park prirode Dinara dvanaesti je park prirode Hrvatske. Površina mu iznosi 63.052 hektara. Drugi je najveći hrvatski park prirode, ali i najmlađi.

Park prirode Velebit

Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj. Najveći park prirode u Hrvatskoj. Zbog reljefne raznolikosti i šumskog bogatstva uvršten je na UNESCO-ov Popis među-narodnih rezervata biosfere.

Park prirode Vransko jezero

Najveće prirodno jezero u Hrvatskoj povezano je s morem umjetno prokopanim kanalom. Na popisu je svjetski vašnih močvara te je važno stanište ptica selica. Proglašen je 1999. godine na površini 57 kilometara kvadratnih.

Park prirode Telašćica

Glavno su mu obilježje prirodni fenomeni poput slanog jezera Mir te visokih strmaca (do 160) na pučinskoj strani Dugog otoka. Ta uvala proglašena je parkom prirode 1988.

Park prirode Lastovsko otočje

Najmlađi park prirode (2006.) s ukupno 44 otoka, otočića i hridi čini Park prirode Lastovsko otočje. Samo na otoku Lastovu zabilježeno je više od 8oo biljni svojti i utvrđeno 330 morski beskralješnjaka, a većina njih je zaštićena.

Park prirode Biokovo

Zaštitni znak Biokova krški su fenomeni (jame ledenice u kojima se snijeg zadržava tijekom cijele godine) te raznolik živi svijet. Na njemu je uređen botanički vrt Kotišnica. Površina mu je 195,5 kilometara kvadratnih, a parkom prirode proglašen je 1981.

Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Krški reljefni oblici (špilje), brojni izvori vode i raznolik živi svijet okružuju tradicionalna sela i pašnjake uklopljene u šumska prostranstva. Područje je od 342 kilometara kvadratnih, a parkom prirode proglašeno je 28. svibnja 1999.

Park prirode Medvednica

"Zelena planina koja čuva leđa Zagrebu" dobila je andimak po očuvanim šumama. Špilja Vaternica sada je dom šišmišima, a nekada davno praljudima. Najviši vrh Medvednice je Sljeme, visoko 1033 metra utemeljen je 16. lipnja 1981.

Regonalni park Moslavačka gora

Odlikuje se velikom geološkom i biološkom raznolikošću, a u sebi krije tajne svoje gotovo 500 milijuna godina stare prošlosti. Zbog krajobrazne i biološke raznolikosti Moslavačka gora proglašena je prvim regionalnim parkom u Hrvatskoj.

Park prirode Lonjsko polje

Najveće zaštićeno močvarno područje u Hrvatskoj. U njemu su zaštićene nizinske poplavne šume hrast lužnjaka i poplavni travnjaci. Tradicionalne drvene kuće svjedoci su starih zanata. Selo Čigoč pozanto je kao europsko selo roda.

Park prirode Papuk

Očuvan šumski pokrov i bogat životinjski svijet odlikuju ovaj park prirode. Specifičnost mu je zaštićeni status geoparka Rupnica (UNESCO), koji je stekao zahvaljujući iznimnoj raznolikosti stijena.

Park prirode Kopački rit

Najstariji park prirode u Hrvatskoj (1976) Močvarni prostor stanište je brojnim životinjskim vrstama i zoološki rezervat (najveće mrijestilište riba u porječju Dunava, gotovo 80% svih ptičjih vrsta Hrvatske).

Regionalni park Mura-Drava

Obuhvaća poplavno i poljoprivredno područje s manjim naseljima uz rijeke Muru i Dravu. Područje je visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te bogate kulturno-tradicijske baštine.