Parkovi hrvatske

Nacionalni park Brijuni

Odvajanjem od nekadašnjeg istarskog kopna, nastali su Brijunski otoci. Nigdje toliko crnike i lovora na jednom mjestu i hlada pod krošnjama drveća širokih i dvadesetak metara. Brijuni su prekrasna slika prirode koju je kultivirao čovjek za svoj najugodniji boravak u raskoši zelenila, krajoliku uređenom do krajnje pitomosti te mirisa i blizine mora. Čovjek je oblikovao prirodu prema svojim potrebama i stvorio neuobičajen krajolik na Jadranu koji su rado posjećivali brojni državnici, poznati glumci, glazbenici, umjetnici, znanstvenici, plemići i druge istaknute ličnosti.Brijuni su  godine listopada 1983. proglašeni nacionalnim parkom i omiljena su turistička destinacija.Sastoje se od 14 otoka

Nacionalni park Plitvička jezera

Jezerski vrtovi povezani slapovima i zagrljeni gorskim šumama. Plitvička jezera – veličanstveno i dinamično lice prirode koje se neprestano transformira. Iako znanost nudi neupitan odgovor nastanka Plitvičkih jezera i sedrenih barijera, voda je u kršu uvijek za ljude imala mitska obilježja. 8. travnja 1949. godine proglašen je nacionalnim parkom.

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Iako ne najviša hrvatska planina, svakako je najpoznatija. Velebit je kralježnica koja spaja sjever i jug Hrvatske. Kao dio nacionalnog ponosa.Velebit je kralježnica koja spaja sjever i jug Hrvatske. Kao dio nacionalnog ponosa, Velebit je planina opjevana vilinskim moćima i ljepotom.9.6.1999.g. Postao nacionalnim parkom.

Nacionalni park Paklenica

Orijaški klanci Velike i Male Paklenice ne ostavljaju mjesta ravnodušju nad malenkosti čovjeka podno planine. Snaga prirode ovdje nije sustezala svoju nadmoć, ali i dobrostivost prema onima koji je poštuju. Ovdje se nalaze najviši velebitski vrhovi. Paklenica je alpinistička izazovna poslastica.19.10.1949.g. Proglašen nacionalnim parkom.

Nacionalni park Kornati

Kameni labirint osamdeset i devet otoka, otočića i hridi u moru – to su Kornati. Najrazvedenija otočna skupina u Sredozemlju. Pogled na kornatske otoke iz zraka, s mora... ili s otočnih vidikovaca na more jednako je dojmljiv.Proglašen nacionalnim parkom 1980.

Nacionalni park Krka

Sedam veličanstvenih: Bilušića buk, Brljan, Manojlovac, Rošnjak, Miljacka slap, Roški slap i Skradinski buk. To su sedreni slapovi Krke. Za mnoge, najljepše plave linije dalmatinskog krša. Divota kaskada i gusti, bogati zvuk života vode.24.1.1985.g.Proglašen je nacionalnim parkom.

Nacionalni park Mljet

Mljet – zeleni otok. Homerova Ogigija. Legenda kaže da je ljubavnica grčkog junaka Odiseja, nimfa Kalipsa, upravo ovaj otok izabrala za svoj dom: jedino je njegova ljepota nadmašila njezinu i tako je privoljela vječnog putnika.11.11.1960.g.Proglašen nacionalnim parkom.

Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene

Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorsko goranskoj i Karlovačkoj županiji. Rezervat je proglašen 24. siječnja 1985. g. reljef obuhvaća brojne bizarne vapnenačke stijene. Na kamenim blokovima raste šuma Jele,Smreke i Bukve.

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi

Krševiti izolirani vrhovi stijena kukovi(cijeloviti kameni blokovi) ili skupina kukova međusobno odijeljenih ponikvama.Bukove šume ovog prostora su na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

Park prirode Učka

Najviša istarska planina, Učka, prostor je brojnih otisaka života čovjeka na planini i s planinom. Stoljećima se ovdje preživljavalo od stočarstva, ratarstva i šumarstva. Ljudske su ruke ostavile samo dobre tragove, a to znači da su izgled izvornom krajoliku ljudi mijenjali samo onime što je bilo potrebno za skladno preživljavanje u prirodi.Travnjom 1999.g. Učka postaje parkom prirode.

Park prirode Velebit

Velebit je, gledajući iz zraka, gorostasni kameni bedem međaš kopna i mora. Splet krševitih ponikava, grebena, kukova, dolina, hrptova i vrhova koji plijeni bioraznolikošću i ljepotom. Mnogi će, ipak, planinu opisati rječnikom koji nema veze s biologijom, geografijom ili speleologijom.29.05. 1981.g.Velebit je proglašen parkom prirode.

Park prirode Dinara

Park prirode Dinara, naš najmlađi park proglašen u veljači 2021. godine, ime je dobila vjerojatno od ilirskog plemena Dindari koji su ovu planinu koristili kao stočarsku planinu. Dinara je najviša planina u Republici Hrvatskoj, a u njenom podnožju nastala je prva hrvatska država. 

Park prirode Vransko jezero

Jezero s mediteranskom klimom. Najveće prirodno jezero i jedno od najvećih močvarnih područja u mediteranskoj Hrvatskoj. Utočište ugroženim pticama, zimovalište za oko 100 000 ptica vodarica. Jezerski raj sportskih ribolovaca i biciklista od mora dijeli vapnenački greben. Poseban doživljaj različitosti voda na tako maloj udaljenosti. Opis lokacije ovisi samo o tome koje vam je plavetnilo draže.1999.g. proglašen je parkom prirode.

Park prirode Telašćica

Mjesto gdje bijeli, najstrmiji jadranski strmci od 161 metra uranjaju u morsko plavetnilo. Dobri dupini, posljednji morski sisavci Jadrana, izabrali su Telašćicu za svoje najomiljenije mjesto gdje dolaze u jatima i pružaju posjetiteljima fotozabilješku ionako nezaboravnog trenutka. Možda će vam u istom trenutku promaknuti da je upravo, sa „stena“, poletio sivi sokol. Nemoguće je uhvatiti svu ljepotu naše najljepše i najveće jadranske uvale, Telašćice.proglašena je Parkom prirode 1988.g.

Park prirode Lastovsko otočje

Sretni putem ljude temperamente i neraskidivo vezane za zemlju i more. Otkrij prostor gdje se nije smio saditi orah, kako na nj ne bi došle vještice i neka to bude mjesto bez zmija otrovnica! Je li moguće naći takvo mjesto? Da, a njegovo je ime – Lastovo. Kada dođete, u mapi vaših sjećanja trajno će ostati zabilježeno mjesto koje je i grčki bog Zeus smatrao jednim od najljepših svjetskih otoka.2006.g. proglašeno parkom prirode.

Park prirode Biokovo

Biokovo – planina s korijenom u moru, a čelom u munjama. Svaki korak do najvišeg vrha, Svetog Jure na 1762 metara visine, bit će nenadmašno nagrađen panoramskim pogledom na more i otoke, Zagoru, bosanskohercegovačke planine i susjednu Italiju. Na biokovskom kamenu podignuto je 87 crkava i kapelica. Planina uz svoje ponosne visine ima i neslućene dubine. Otkriveno je preko 400 jama i spilja. Neke od njih vječno su pune snijega i leda koji odolijevaju i najvrućem suncu.1981.g. proglašen parkom prirode.

Park prirode Žumberak Samoborsko gorje

Gorsko-planinski masiv Žumberačkog i Samoborskog gorja jedan je od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. Život ovdje nikad nije bio lagan. Jedini način bilo je živjeti u skladu sa zakonima prirode. Kroz tisućljeća prisutnosti ljudi su ovdje uspjeli očuvati tu ravnotežu – vizure tradicionalnih sela, pašnjaka i polja još uvijek skladno nadopunjuju nepregledna šumska prostranstva. Upravo taj mozaik očuvanog tradicionalnog krajobraza uz veliko bogatstvo flore i faune, geološke osobitosti te vrijedne arheološke nalaze ono je što danas privlači izletnike.28.5.1999.g. proglašen je parkom prirode.

Park prirode Lonjsko polje

Lonjsko polje: jedno od najvećih i najočuvanijih prirodnih poplavnih područja u Europi. Nizinske poplavne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena predstavljaju najreprezentativnije komplekse šuma listača, ne samo u Europi, već u cijelom zapadnom palearktiku. Na europskoj karti „prirodnih posebnosti“, Lonjsko polje zauzima prva mjesta: jedno od posljednjih područja u Europi gdje je tradicijsko pašarenje očuvano, a stoka slobodno pase na velikim zajedničkim pašnjacima; prvo proglašeno selo roda u Europi. 3.2. 1993. g. proglašeno je parkom prirode.

Park prirode Medvednica

Zelena planina koja čuva leđa gotovo milijunskom gradu. Čovjek je na Medvednici ostavio trag još prije 45 000 godina, kada su neandertalci obitavali u špilji Veternici. Danas je ona dom za 18 vrsta šišmiša. Ime planine čuva sjećanje da su ovdje u mnoštvu živjeli i medvjedi. A tisuću godina staro drvo tise možda u sjeni skriva crvenu gljivu – vještičje srce. Jer nekoć su se ovdje uistinu sastajale vještice, a kada su pale na tlo, na tom je mjestu iznikla crvena gljiva.16.6.1981.g. postala je parkom prirode.

Park prirode Papuk

Slavonska planina – Papuk. Iz dubina nekadašnjeg Panonskog mora izdižu se na gotovo tisuću metara nadmorske visine vrhovi Papuka. Ovo geološki najraznolikije područje Hrvatske prvi je i jedini geopark u Hrvatskoj. Njegovi slojevi otkrivaju povijest koja je u potpunosti mijenjala lica prostora – od Panonskog mora do raskoši stabala stoljetne bukve.23.4.1999.g.Proglašen je parkom prirode.

Park prirode Kopački rit

Kopački rit – močvarni dom tisućama bioloških vrsta. Ptičji raj. Sklonište stotinama ptičjih vrsta. Prirodni trokut Dunava i Drave. Najveća unutarnja delta Dunava. Među najvećim europskim močvarama. Prostor nikada jednakog izgleda. Svaki novi posjet – novi uvid u prirodu. Mistično mjesto povratka u prostor natopljen životom.

Regionalni park Drava

Vlada Republike Hrvatske je dana 10. veljače 2011. donijela uredbu o proglašenju regionalnoga parka Mura-Drava.Tom Uredbom je čitav tok rijeke Mure i Drave sukladno Zakonu o zaštiti prirode zaštićen u kategoriji regionalnog parka. Ovo je ujedno i prvi regionalni park u Republici Hrvatskoj.

Regionalni park Moslavačka gora

Regionalni park Moslavačka gora proglašen je zaštićenim 25.6.2011.g. Uredbom o proglašenju Regionalnog parka Moslavačka gora koju je donijela Vlada Republike Hrvatske. Proglašava se zaštićenim područjem prirodni i dijelom kultivirani prostor masiva Moslavačke gore jugozapadnog dijela područja Bjelovarsko-bilogorske i sjeveroistočnog dijela područja Sisačko-moslavačke županije,